Selo Djakovici se nalazi 6 km sjeverozapadno od centra komune i
granici sa Kasapovicima i Vidoševicima (SO Travnik). Dobilo je
ime navodno po nekim dacima koji su dolazili ljeti iz Travnika i
stanovali u selu. Selo je tipicno planinsko, raštrkano, bez
zaselaka. Djakovici su bogati izvorima i ima ih mnogo, a najjaci
su: Potoci, Groznicevac [ izuzetno hladna voda ] koju je zbog
hladnoce nemoguce piti i Rakite. Od potoka kroz selo proticu:
Prihod, koji se ulijeva u Kasapovicku rijeku, Osrdak i
Groznicevac. Nalazi se na Vilenici ispod brda Strikanice i
Srednjeg brda Strikanica je, navodno dobila ime tako što su
odatle [ vile strijele ], odnosno gadale narod i stoku. Ne
spominje se u pisanim izvorima ali je bilo naseljeno u sredjnjem
vijeku. Na kraju sela ima groblje za koje miještani tvrde da je
grcko. Medutim, na samom lokalitetu [ koji zovu Brišcic ] može
se ustanoviti da ima nekoliko utonulih spomenika za koje se ne
može pouzdano tvrditi šta uopce predstavljaju. Danas se na
lokalitetu nalazi stari drveni kriz koji je postavljen poslije
jedne nepogode i po narodnom vjerovanju štiti selo od nevremena.
Od 80-godišnjeg » Ivana Andelica cuo sam da je od svojih starih
cuo da su nekad davno u Bosni živjeli bogumili i da ih je kuga
pomorila. Postoji predanje da je selo u prošlosti više puta
stradavalo od kuge. U šumi iznad sela ima kužno groblje. Po
narodnom predanju na selo je naišla velika zmija i podavila sve
stanovnike koji su zakopani u kužnom groblju. Interesantno je da
je ovdje kuga otjelotvorena u liku zmije, što sam rijetko slušao
kad se radi o kugi. Zanimljiv je podatak da je hodža iz
Kasapovica u slucaju suše dolazio sa djecom na ovo groblje da
cini dovu (molitvu) za kišu. U selu su bila dva stara
muslimanska groblja od kojih danas nema ni traga. Prilikom
popisa 1879 godine u ovom selu nije živio nijedan Musliman, vec
iskljucivo katolici. Sasvim je sigurno da je selo u prošlosti
opustjelo, a potom su ga begovi Zaimovici naselili kmetovima, pa
je selo tako nastavilo da egzistira. Po popisu iz 1879 godine
Djakovici su pripadali opcini Grabovo i u 10 kuca živjelo je 55
žitelja, svi katolicke vjere. U popisu iz 1910 godine
Djakovicima pripada zaselak Gunakovici, s tim što se u samim
Djakovicima broj kuca i stanovnika gotovo nije ni promijenio (10
kuca, 57 stanovnika), ali u Gunakovicima je bilo 7 kuca 37
stanovnika, pa je u odnosu na 1879 godinu broj stanovnika znatno
povecan. U prvom popisu po oslobodjenju 1948 godine u 48
domacinstava živjelo je 190 stanovnika da bi po popisu iz 1971
godine u 47 kuca živjelo 285 stanovnika).
Nacionalni sastav stanovnistva iz 1991. godine, bio je sljedeci:
Ukupno - 283
Hrvati - 282
Ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1
Anđelići su najćešće Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Trogira, a rijetko su i Srbi ( iz okolice Knina ).
VišePrezime Bošnjak uglavnom nose Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a rijetko i Srbi.
Izvod iz matica župe Malo Selo (Bugojno) izmedu 1844. i 1883. Prezime krštenika za koje je upisano da je iz Dalmacije.
VišeĆorić su gotovo u potpunosti Hrvati, najvećim dijelom iz Hercegovine, a vrlo su rijetko Srbi ( okolica Daruvara ).
VišeKepići su Hrvati, najvećim dijelom iz Srednje Bosne. Razmjerno najviše Kepića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Travnik.
VišeLešići su najcešće Hrvati, većim dijelom iz okolice Županje, a prema nekim izvorima s otoka Lastova.
Prezime Miškuljić nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Srednje Bosne.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
Napomena, Ako zelite otvoriti objavljeni podatak morate imati aktiviran u podesima Skocni (PopUp) prozor.
U Proljece rano kad sve pozeleni,
moje selo malo u mislima je meni.
Kao stijene u plitkoj vodi mora, plavo zelene boje,
stare kuce u napustenom selu jos uvijek stoje.
Okicene beharom kao i stijene morskom pjenom,
prkose putniku i vremenu umotane dekom zelenom.
Nagizdana i spokojna ona na mene ceka,
moja rodna Gruda mjesto mog porijekla.
Kao jedna lijepa mlada, spremna za vjencanje,
u bijeloj haljini ceka mladozenju i njeno svatovanje.
Skoro cu da podjem ka tebi, moja ljubavi cista,
u tvoj zagrljaj Gudo moja, Zemljo mog djetinjstva.
Jos se sijecam i jos mi je u masti,
stara kuca i tresnja u nasoj basti.
Vidim majku kako nas posmatra,
svoju djecu u igri sa kucnih vrata.
Jos je cujem kako nam doziva,
ne penji te se na tresnju moja djeco mila.
Stara tresnja razvijenih grana,
nase igraliste pa i nasa hrana.
Cuvala nas kao ptica svoje mladunce,
nasa tresnja ispod nase stare kuce.
Pa i danas kad se u bastu svratim,
u mojim mislima igrajucu djecu pratim.
Kako se njisu od grane do grane,
i cujem njihove glasove razdragane.
Ali nema vise tresnje u nasoj basti,
nema stare majke da nas u igri prati.
A od stare kuce samo jedna velika gomila kamena,
na kojoj sjedi jedan tuzan covjek spustenih ramena.
Selo moje ispod Vucije jame,
dal ponekad pita neko zame.
Dali pita il mozda se veseli,
selo moje reci ti to meni.
U proljece kad cvijece za cvijeta,
dolazim ti ja iz tudjeg svijeta.
Kad si puno cvijeca i behara,
eto mene i mojih drugara.
Dolazimo tebi selo milo,
ti si nama ko majcino krilo.
U tvom krilu lijepo ko u raju,
Djakovici moj mili zavicaju.
Pjevat cemo nase pjesme stare,
i ko nekad zavodit becare.
Nek se ori i neka svi znaju,
tvoja djeca dosla rodnom kraju.
Djakovici najljepsi na svijetu,
o tebi se moje misli pletu.
Misli pletu i zelja me vuce,
samo u tebi se osjecam kod kuce.
Dosla sam ti selo moje po prasnjavu tromu putu,
lspred kuce srela samo jednu lalu blijedo zutu.
Vidim orah ostarijo, a nase je tajne krijo,
pa i one kruske zute, polomljene grane sute.
Na truli sam sjela prag, ma svaki mi cosak drag.
Ispod strije gnijezdo prazno ptici vise nepjevaju,
i dva ona stara bica vise me se nesjecaju.
A tisina tobom seta pa me nesto grli tama,
od toliko djece tvoje proljece ja dosla sama.
Probudi me miris kruha i jutarnji cvrkut ptica
sa osmjehom uspomena kad smo bili mala dica.
Silazimo niz verandu brojec svaku stepenicu
cujem mater kako moli "Pricuvaj mi Boze dicu".
Uz Brizinu caca ide sageo se nesto nosi
a nase se selo cudi "Pa cemu se on ponosi".
Nas sedmero oko stola nedjiljom u devet sati
dok blagosov cini caca za njim isto prica mati.
A bilo je smjeha i velikih zelja
ali nikad vise takvog veselja.
Cesto bude uspomena o rodnome kraju
i u mojih roditelja toplom zagrljaju.
Zlatno sunce iza Krcavine se radja,
dobro jutro rodna grudo meni najsladja.
Sunce se radja i svojom te toplinom grije,
u nosu osjecam miris od mog cace pusene skije.
Zora svice u mome rodnom kraju,
vec se cuje pjesma slavuja u Sefovom gaju.
Vec i Oro svoje krugove okrece iznad njive Kvoce,
kao da krilima pozdravlja cobanicu i njene ovce.
Sta je kisa bez dugine boje,
dobro jutro sve Djakovljanke moje.
Sta je Proljece bez mene u tebi,
a sta sreca onome ko ne dolazi k'tebi.
Sumi suma i Prijod zubori,
a Jarcisce kao da govori.
Djakovljanin sam, Djakovice volim ja,
Djakovici su za mene majka rodjena.
Zarasle su u travu na rubu sume i zbunje njih stiti,
uspomene moje, divlje cvijece svojom ljepotiom kiti.
Kao izgladnjeli siromah prekopavam staro smece,
gladan sam uspomena i trazim, al me sreca nece.
Poderani opanak jos na njemu hrdjavi gvozdac,
iz gomile smeca viri i nas stari svijetloplavi lonac.
Sunce se prelijeva na staklu od porazbijanih flasa,
na samom rubu gomile jedna mala za rakiju casa.
Nestvarno je gledam i osjecam kako me trema hvata,
sretna lica gledam u casu iz koje je rakiju pijo moj Tata.
Jedna gomila smeca sad sve moje uspomene krije,
kao jedan stari album slika moje hladno srce grije.
I svaki put se svracam na tu gomilu starog smeca,
gdje su uspomene mog djetinjstva i gdje je moja sreca.
Djakovici moji rastrikani po brezuljcima i strani, na jednom
od njih naseljeni su CELAMI.
Malo nanize niz ULICU, familije LESICI zive, od njih se iznad
PRVANOVCA, TORINA i ostale KRNJINE njive vide.
Tvoja BRIZINA je jedno rajsko mjesto, ispod nje se nalizi kuca
od ANDJELICA nesto.
Stara staza preko BEGOVOG LANISCA i VUCUJE JAME, vodi na tvoj
JERDENJAK navise CONDA i njihove strane.
CORICI i ponekad GUNJAKOVICI zvani, poznati su po ljepoti i
NIKICEVOJ RAVNI.
Imas SAMAR al ti tesko nije, ispod kojeg se jedan dio LUKICA
krije.
I brdo imas MANDINIM ga zvali, na kojem stoji mala KAPELICA
pred kojom su se ljudi krstili i klanjali.
BAJVANOVAC je tvoja blaga strana, zimi od tvoje dijece sa
sankama i skijama prosarana.
Po tebi se tvoji seljani igrali; KLIKERA, PITOLJAKA I KLSA, a
na LUKICA GUVNU kolo kad je na tvom GROBLJU bila misa.
KRCAVINA u sred sume mala livadica tvoja, a njoj se igrala
djeca lopte tome nema broja.
VUCIJE JAME, SICA, POTOCI i SLATKA VODA, za tvoje lovce su od
vijeka bili ziva zgoda.
Kao sto su tvoje vode to nema niko, bistre, hladne i zdrave
kao sto je mliko.
STUDENAC, GRONCAVAC, RAKITE…su jedne tvoje hladne vode, mnoge
zedne ljude napojile i cine tvoje livade plodne.
Tvoje vode su pokretale tockove od vodenih MLINOVA, koji su
mljeli plodove donesenih u MISINI na ledjima tvojih sinova.
U samom centru PRIJOD te dijeli na dva dijela, preko kojeg su
tvoji seljani setali na prela i sjela.
U proslosti su se cak i BAJKE o tebi zbile, pricane o
VILENICI, MALOJ STINI i u njoj VILE.
DJAKOVICI selo moje, da ti pisem da si mi lijepo i milo, to ti
znas da jesi, ostajes i bilo.